(1)

Važno je osigurati da zakonodavstvo Unije o financijskim uslugama bude prikladno za digitalno doba i da doprinese gospodarstvu otpornom na buduće promjene koje je u interesu građana, među ostalim omogućivanjem upotrebe inovativnih tehnologija. Istraživanje, razvoj i promicanje prihvaćanja transformativnih tehnologija u financijskom sektoru, uključujući prihvaćanje tehnologije distribuiranog zapisa („DLT”), od interesa je za politiku Unije. Kriptoimovina jedna je od glavnih primjena tehnologije distribuiranog zapisa u financijskom sektoru.

(2)

Većina kriptoimovine nije obuhvaćena područjem primjene zakonodavstva Unije o financijskim uslugama i postavlja izazove, među ostalim kad je riječ o zaštiti ulagatelja, integritetu tržišta, potrošnji energije i financijskoj stabilnosti. Zbog toga takva kriptoimovina zahtijeva poseban regulatorni okvir na razini Unije. S druge strane, postoji kriptoimovina koja se smatra financijskim instrumentima u smislu Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4). U mjeri u kojoj se kriptoimovina smatra financijskim instrumentom iz te direktive, na izdavatelje takve kriptoimovine i na trgovačka društva koja provode aktivnosti povezane s takvom kriptoimovinom moguće je primjenjivati cjelovit skup zakonodavstva Unije o financijskim uslugama, uključujući uredbe (EU) br. 236/2012 (5), (EU) br. 596/2014 (6), (EU) br. 909/2014 (7) i (EU) 2017/1129 (8) te direktive 98/26/EZ (9) i 2013/50/EU (10).

(3)

Od takozvane tokenizacije financijskih instrumenata, odnosno digitalnog prikaza financijskih instrumenata u okviru distribuiranih zapisa ili izdavanja tradicionalnih kategorija imovine u tokeniziranom obliku radi omogućivanja njihova izdavanja, pohrane i prijenosa u okviru distribuiranog zapisa, očekuje se otvaranje prilika za povećanje učinkovitosti procesa trgovanja i procesa poslije trgovanja. Međutim, s obzirom na to da temeljni kompromisi koji uključuju kreditni rizik i likvidnost ostaju u tokeniziranom svijetu, uspjeh sustava utemeljenih na tokenima ovisit će o tome koliko će dobro komunicirati s tradicionalnim sustavima utemeljenima na računima, barem u prijelaznom razdoblju.

(4)

Zakonodavstvo Unije o financijskim uslugama ne predviđa tehnologiju distribuiranog zapisa ni kriptoimovinu te sadržava odredbe koje mogu isključiti ili ograničiti upotrebu tehnologije distribuiranog zapisa pri izdavanju, trgovanju i namiri kriptoimovine koja se smatra financijskim instrumentima. Trenutačno je vidljiv i nedostatak odobrenih infrastruktura financijskog tržišta koje upotrebljavaju tehnologiju distribuiranog zapisa za pružanje usluga trgovanja ili namire, ili kombinacije tih usluga, za kriptoimovinu koja se smatra financijskim instrumentima. Razvoj sekundarnog tržišta za takvu kriptoimovinu mogao bi donijeti višestruke koristi, kao što su veća učinkovitost, transparentnost i tržišno natjecanje u odnosu na aktivnosti trgovanja i namire.

(5)

Istodobno su prisutne i regulatorne praznine zbog pravnih, tehnoloških i operativnih posebnosti povezanih s upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa i kriptoimovinom koja se smatra financijskim instrumentima. Na primjer, na protokole i „pametne ugovore” na kojima se temelji kriptoimovina koja se smatra financijskim instrumentima ne primjenjuju se zahtjevi u pogledu transparentnosti, pouzdanosti i sigurnosti. Temeljna tehnologija mogla bi stvoriti i neke nove oblike rizika koji postojećim pravilima nisu riješeni na odgovarajući način. Za potrebe trgovanja kriptoimovinom koja se smatra financijskim instrumentima te s njom povezanih usluga i aktivnosti poslije trgovanja u Uniji izrađeno je više projekata, ali malo ih je u funkciji, a oni koji jesu u funkciji ograničenog su opsega. Nadalje, kako je istaknula savjetodavna skupina Europske središnje banke (ESB) za tržišne infrastrukture za vrijednosne papire i kolaterale te njezina Savjetodavna skupina za tržišne infrastrukture za plaćanja, upotreba tehnologije distribuiranog zapisa podrazumijevala bi izazove slične onima s kojima se suočava konvencionalna tehnologija, kao što su problemi fragmentacije i interoperabilnosti, te bi mogla stvoriti i nove probleme, na primjer u pogledu pravne valjanosti tokenâ. Imajući u vidu ograničeno iskustvo u trgovanju kriptoimovinom koja se smatra financijskim instrumentima i s njom povezanih usluga i aktivnosti poslije trgovanja, u ovom je trenutku preuranjeno znatno mijenjati propise Unije o financijskim uslugama u cilju pune primjene takve kriptoimovine i njezine osnovne tehnologije. Istodobno je uspostava infrastrukture financijskog tržišta za kriptoimovinu koja se smatra financijskim instrumentima trenutačno ograničena zahtjevima ugrađenima u zakonodavstvo Unije o financijskim uslugama koji nisu posve prilagođeni kriptoimovini koja se smatra financijskim instrumentima ni upotrebi tehnologije distribuiranog zapisa. Na primjer, platforme za trgovanje kriptoimovinom u pravilu daju malim ulagateljima izravan pristup, dok tradicionalna mjesta trgovanja obično malim ulagateljima omogućuju pristup samo preko financijskih posrednika.

(6)

Kako bi se omogućio razvoj kriptoimovine koja se smatra financijskim instrumentima, kao i razvoj tehnologije distribuiranog zapisa te istodobno zadržala visoka razina zaštite ulagatelja, integriteta tržišta, financijske stabilnosti i transparentnosti te izbjegla regulatorna arbitraža i regulatorni nedostatci, bilo bi korisno uspostaviti pilot-režim za tržišne infrastrukture utemeljene na tehnologiji distribuiranog zapisa radi testiranja takvih tržišnih infrastruktura DLT („pilot-režim”). Pilot-režim trebao bi određenim tržišnim infrastrukturama DLT-a omogućiti privremena izuzeća od određenih konkretnih zahtjeva zakonodavstva Unije o financijskim uslugama koji bi u protivnom mogli spriječili operatere u razvoju rješenja za trgovanje kriptoimovinom koja se smatra financijskim instrumentima i namiru transakcija takvom kriptoimovinom bez slabljenja postojećih zahtjeva ili zaštitnih mjera koji se primjenjuju na tradicionalne tržišne infrastrukture. Tržišne infrastrukture DLT i njihovi operateri trebali bi imati uspostavljene odgovarajuće zaštitne mehanizme povezane s upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa kako bi se osigurala učinkovita zaštita ulagatelja, uključujući jasno definirane lance odgovornosti prema klijentima za sve gubitke prouzročene operativnim propustima. Pilot-režim trebao bi također omogućiti europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) uspostavljenom Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (11) (ESMA) i nadležnim tijelima da izvuku pouke iz pilot-režima i da steknu iskustva kad je riječ o prilikama i posebnim rizicima povezanima s kriptoimovinom koja se smatra financijskim instrumentima i njezinim osnovnim tehnologijama. Iskustvo stečeno pilot-režimom trebalo bi pomoći pri utvrđivanju mogućih praktičnih prijedloga za prikladni regulatorni okvir kako bi se provele ciljane prilagodbe prava Unije u pogledu usluga izdavanja, čuvanja i servisiranja imovine te trgovanja financijskim instrumentima u okviru DLT-a i njihove namire.

(7)

Radi ostvarivanja ciljeva pilot-režima trebalo bi utvrditi novi status za tržišne infrastrukture DLT kako bi se osiguralo da Unija može imati vodeću ulogu u pogledu financijskih instrumenata u tokeniziranom obliku te kako bi se doprinijelo razvoju sekundarnog tržišta za takvu imovinu. Status tržišne infrastrukture DLT trebao bi biti neobvezan i ne bi smio sprečavati infrastrukture financijskih tržišta, kao što su mjesta trgovanja, središnji depozitoriji vrijednosnih papira (CSD-ovi) i središnje druge ugovorne strane, da razviju usluge i aktivnosti trgovanja te usluge i aktivnosti poslije trgovanja za kriptoimovinu koja se smatra financijskim instrumentima ili koja se temelji na tehnologiji distribuiranog zapisa u skladu s postojećim zakonodavstvom Unije o financijskim uslugama.

(8)

Tržišne infrastrukture DLT trebalo bi uvrstiti za trgovanje ili evidentirati financijske instrumente DLT samo u okviru distribuiranog zapisa. Financijski instrumenti DLT trebali bi biti kriptoimovina koja se smatra financijskim instrumentima i koja se izdaje, prenosi i pohranjuje u okviru distribuiranog zapisa.

(9)

Svrha je zakonodavstva Unije o financijskim uslugama biti neutralno u pogledu upotrebe bilo koje tehnologije u odnosu na neku drug. Stoga treba izbjegavati upućivanja na određenu vrstu tehnologije distribuiranog zapisa. Operateri tržišnih infrastruktura DLT trebali bi osigurati da mogu ispuniti sve primjenjive zahtjeve, bez obzira na korištenu tehnologiju.

(10)

Pri primjeni ove Uredbe trebalo bi uzeti u obzir načela tehnološke neutralnosti, proporcionalnosti i jednakih uvjeta te načelo „ista aktivnost, isti rizici, ista pravila” kako bi se osiguralo da sudionici na tržištu imaju regulatorni prostor za inovacije, kako bi se očuvale vrijednosti transparentnosti, pravednosti, stabilnosti, zaštite ulagatelja, odgovornosti i integriteta tržišta te kako bi se osigurala zaštita privatnosti i osobnih podataka zajamčena člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(11)

Pristup pilot-režimu ne bi trebao biti ograničen na postojeće operatere, već bi trebao biti otvoren i novim sudionicima. Subjekt koji nema odobrenje za rad na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 ili Direktive 2014/65/EU mogao bi podnijeti zahtjev za izdavanje tog odobrenja na temelju te uredbe ili direktive i, istodobno, za posebno odobrenje na temelju ove Uredbe. U takvim slučajevima nadležno tijelo ne bi smjelo procjenjivati ispunjava li takav subjekt zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 909/2014 ili Direktive 2014/65/EU u pogledu kojih je zatraženo izuzeće na temelju ove Uredbe. Takvi subjekti trebali bi moći upravljati tržišnim infrastrukturama DLT samo u skladu s ovom Uredbom, a njihovo odobrenje za rad trebalo bi opozvati nakon isteka posebnog odobrenja, osim ako subjekti podnesu potpuni zahtjev za odobrenje na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 ili Direktive 2014/65/EU.

(12)

Koncept tržišne infrastrukture DLT obuhvaća multilateralne trgovinske platforme DLT (MTP DLT), sustave za namiru DLT (SS DLT) i sustave za trgovanje i namiru DLT (TSS DLT). Tržišne infrastrukture DLT trebale bi moći surađivati s ostalim sudionicima na tržištu radi testiranja inovativnih rješenja koja se temelje na tehnologiji distribuiranog zapisa u raznim segmentima vrijednosnog lanca financijskih usluga.

(13)

MTP DLT trebao bi biti multilateralna trgovinska platforma kojom upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater koji ima odobrenje za rad na temelju Direktive 2014/65/EU i koji je dobio posebno odobrenje na temelju ove Uredbe. Kreditnoj instituciji koja ima odobrenje za rad na temelju Direktive 2013/36/EU, koja pruža investicijske usluge ili provodi investicijske aktivnosti, trebalo bi biti dopušteno upravljati MTP-om DLT samo kada ima odobrenje za rad kao investicijsko društvo ili tržišni operater na temelju Direktive 2014/65/EU. Na MTP DLT i njegove operatere trebali bi se primjenjivati svi zahtjevi koji se primjenjuju na multilateralne trgovinske platforme i njihove operatere na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (12), Direktive 2014/65/EU ili bilo kojeg drugog primjenjivog zakonodavstva Unije o financijskim uslugama, osim za zahtjeve u pogledu kojih je nadležno tijelo dodijelilo izuzeće u skladu s ovom Uredbom.

(14)

Upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa kojom se sve transakcije evidentiraju u distribuiranom zapisu može se ubrzati i kombinirati trgovanje i namiru na način da se odvijaju gotovo u stvarnom vremenu te se može omogućiti kombiniranje usluge i aktivnosti trgovanja te usluge i aktivnosti poslije trgovanja. Međutim, kombinacija aktivnosti trgovanja i aktivnosti poslije trgovanja u okviru jednog subjekta nije predviđena postojećim pravilima, bez obzira na tehnologiju koja se upotrebljava, zbog izbora politika povezanih sa specijalizacijom rizika i razdvajanja radi poticanja tržišnog natjecanja. Pilot-režim ne bi trebao biti presedan za opravdavanje temeljite reforme razdvajanja aktivnosti trgovanja i aktivnosti poslije trgovanja ni krajolika infrastruktura financijskog tržišta. Međutim, s obzirom na moguće koristi tehnologije distribuiranog zapisa u pogledu kombiniranja trgovanja i namire opravdano je u pilot-režimu predvidjeti namjensku tržišnu infrastrukturu DLT, odnosno TSS DLT, u okviru koje se kombiniraju aktivnosti koje obično provode multilateralne trgovinske platforme i sustavi za namiru vrijednosnih papira.

(15)

TSS DLT trebao bi biti MTP DLT koji kombinira usluge koje pružaju MTP DLT i SS DLT te bi njime trebalo upravljati investicijsko društvo ili tržišni operater koji su dobili posebno odobrenje za upravljanje TSS-om DLT na temelju ove Uredbe, ili bi trebao biti SS DLT koji kombinira usluge koje pružaju MTP DLT i SS DLT te bi njime trebao upravljati CSD koji je dobio posebno odobrenje za upravljanje TSS-om DLT na temelju ove Uredbe. Kreditnoj instituciji koja ima odobrenje za rad na temelju Direktive 2013/36/EU, koja pruža investicijske usluge ili provodi investicijske aktivnosti, trebalo bi biti dopušteno upravljati TSS-om DLT samo kada ima odobrenje za rad kao investicijsko društvo ili tržišni operater na temelju Direktive 2014/65/EU. Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravljaju TSS-om DLT trebali bi podlijegati zahtjevima koji se primjenjuju na MTP DLT, a CSD koji upravlja TSS-om DLT trebao bi podlijegati zahtjevima koji se primjenjuju na SS DLT. Budući da bi TSS DLT investicijskom društvu ili tržišnom operateru omogućio i pružanje usluga namire, a CSD-u i pružanje usluga trgovanja, nužno je da investicijska društva ili tržišni operateri poštuju i zahtjeve koji se primjenjuju na SS DLT, a CSD-ovi i one zahtjeve koji se primjenjuju na MTP DLT. Budući da CSD-ovi pri pružanju investicijskih usluga ili obavljanju aktivnosti u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 ne podliježu određenim zahtjevima u pogledu odobrenja za rad i određenim organizacijskim zahtjevima na temelju Direktive 2014/65/EU, primjereno je primijeniti sličan pristup u pilot-režimu za investicijska društva i za tržišne operatere te za CSD-ove koji upravljaju TSS-om DLT. Stoga bi investicijsko društvo ili tržišnog operatera koji upravlja TSS-om DLT trebalo izuzeti iz ograničenog skupa zahtjeva u pogledu odobrenja za rad i organizacijskih zahtjeva na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 jer će investicijsko društvo ili tržišni operater morati ispunjavati zahtjeve u pogledu odobrenja za rad i organizacijske zahtjeve na temelju Direktive 2014/65/EU. S druge strane, CSD koji upravlja TSS-om DLT trebao bi biti izuzet iz ograničenog skupa zahtjeva u pogledu odobrenja za rad i organizacijskih zahtjeva u skladu s Direktivom 2014/65/EU jer će CSD morati poštovati zahtjeve u pogledu odobrenja za rad i organizacijske zahtjeve na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014. Takva izuzeća trebala bi biti privremena i ne bi se trebala primjenjivati na tržišnu infrastrukturu DLT koja posluje izvan pilot-režima. ESMA bi trebala moći procijeniti tehničke standarde za vođenje evidencije i operativne rizike donesene na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 kako bi se osiguralo da se razmjerno primjenjuju na investicijska društva ili tržišne operatere koji upravljaju TSS-om DLT.

(16)

Operateri TSS-ova DLT trebali bi moći zatražiti ista izuzeća koja su na raspolaganju operaterima MTP-ova DLT i SS-ova DLT pod uvjetom da poštuju uvjete povezane s izuzećima i s kompenzacijskim mjerama koje su odredila nadležna tijela. Na izuzeća dostupna TSS-ovima DLT te uvjete povezane s tim izuzećima i na kompenzacijske mjere trebala bi se primjenjivati slična razmatranja onima koja se primjenjuju na MTP-ove DLT i SS-ove DLT.

(17)

Kako bi se osigurala dodatna fleksibilnost pri primjeni određenih zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 909/2014 na investicijska društva ili tržišne operatere koji upravljaju TSS-om DLT, te pritom osigurali jednaki uvjeti za CSD-ove koji pružaju usluge namire u okviru pilot-režima, određena izuzeća od zahtjeva te uredbe u pogledu mjera za sprečavanje i rješavanje neuspjelih namira, zahtjeva za sudjelovanje i transparentnost te zahtjeva za upotrebom određenih komunikacijskih postupaka sa sudionicima i ostalim tržišnim infrastrukturama trebala bi biti dostupna CSD-ovima koji upravljaju SS-om DLT ili TSS-om DLT te investicijskim društvima ili tržišnim operaterima koji upravljaju TSS-om DLT. Ta bi izuzeća trebala podlijegati uvjetima koji su povezani s njima, uključujući određene minimalne zahtjeve, te kompenzacijskim mjerama koje je odredilo nadležno tijelo a kako bi se ispunili ciljevi odredaba Uredbe (EU) br. 909/2014 u pogledu kojih se traži izuzeće ili kako bi se očuvala zaštita ulagatelja, integritet tržišta ili financijska stabilnost. Operater TSS-a DLT trebao bi dokazati da je zatraženo izuzeće razmjerno i opravdano upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa.

(18)

SS DLT trebao bi biti sustav za namiru kojim upravlja CSD s odobrenjem za rad na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 koji je dobio posebno odobrenje za upravljanjem SS-om DLT na temelju ove Uredbe. SS DLT i CSD koji njime upravlja trebao bi podlijegati svim relevantnim zahtjevima na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 i svom ostalom primjenjivom zakonodavstvu Unije o financijskim uslugama, osim zahtjevima u pogledu kojih je odobreno izuzeće u skladu s ovom Uredbom.

(19)

Ako ESB i nacionalne središnje banke ili druge institucije kojima upravljaju države članice i koje obavljaju slične funkcije, ili druga javna tijela zadužena za upravljanje javnim dugom u Uniji ili uključena u upravljanje, upravljaju SS-om DLT, ne bi smjeli biti obvezni tražiti posebno odobrenje od nadležnog tijela da bi dobili izuzeće na temelju ove Uredbe jer takvi subjekti ne trebaju izvješćivati nadležna tijela niti trebaju biti usklađeni s njihovim nalozima te podliježu ograničenom skupu zahtjeva na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014.

(20)

Stvaranje pilot-režima ne bi trebalo dovesti u pitanje zadaće i odgovornosti ESB-a ni nacionalnih središnjih banaka u Europskom sustavu središnjih banaka utvrđenom u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Protokolu br. 4 o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, kako bi se promicalo neometano funkcioniranje platnih sustava te osigurali učinkoviti i pouzdani klirinški i platni sustavi unutar Unije i s trećim zemljama.

(21)

Dodjela nadzornih odgovornosti predviđena ovom Uredbom opravdana je posebnim značajkama i rizicima pilot-režima. Stoga nadzornu strukturu pilot-režima ne bi trebalo smatrati presedanom ni za jedan budući zakonodavni akt Unije o financijskim uslugama.

(22)

Operateri tržišnih infrastruktura DLT trebali bi biti odgovorni u slučaju gubitka sredstava, kolaterala ili financijskog instrumenta DLT. Odgovornost operatera tržišne infrastrukture DLT trebala bi biti ograničena na tržišnu vrijednost izgubljene imovine kakva je bila u trenutku kada je došlo do gubitka. Operater tržišne infrastrukture DLT ne bi smio biti odgovoran za događaje koji se ne mogu pripisati operateru, a osobito za one događaje za koje operater dokaže da su se dogodili neovisno o njegovu poslovanju, uključujući probleme koji proizlaze iz nekog vanjskog događaja koji je izvan njegove razumne kontrole.

(23)

Kako bi se omogućile inovacije i eksperimentiranje u dobrom regulatornom okružju uz istodobno očuvanje zaštite ulagatelja, integriteta tržišta i financijske stabilnosti, vrste financijskih instrumenata uvrštenih za trgovanje ili evidentiranih u tržišnoj infrastrukturi DLT trebale bi biti ograničene na dionice, obveznice i udjele u subjektima za zajednička ulaganja na koje se primjenjuje izuzeće samo za izvršenje na temelju Direktive 2014/65/EU. Ovom bi se Uredbom trebali utvrditi vrijednosni pragovi koji bi se u određenim situacijama mogli sniziti. Konkretno, radi izbjegavanja nastanka bilo kakvog rizika za financijsku stabilnost ukupna tržišna vrijednost financijskih instrumenata DLT uvrštenih za trgovanje ili evidentiranih u tržišnoj infrastrukturi DLT trebala bi biti ograničena.

(24)

Kako bi se napredovalo prema jednakim uvjetima za financijske instrumente uvrštene za trgovanje na tradicionalnim mjestima trgovanja u smislu Direktive 2014/65/EU i osigurala visoka razina zaštite ulagatelja, integriteta tržišta i financijske stabilnosti, financijski instrumenti DLT uvršteni za trgovanje na MTP-u DLT ili na TSS-u DLT trebali bi podlijegati odredbama Uredbe (EU) br. 596/2014 kojima se zabranjuje zlouporaba tržišta.

(25)

Nadležnim tijelima trebalo bi biti dopušteno da operateru MTP-a DLT na njegov zahtjev dodijele jedno privremeno izuzeće ili više njih ako on ispunjava uvjete povezane s tim izuzećima te dodatne zahtjeve utvrđene ovom Uredbom kako bi se odgovorilo na nove oblike rizika koji nastaju upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa. Operater MTP-a DLT trebao bi postupati i u skladu sa svim kompenzacijskim mjerama koje odredi nadležno tijelo kako bi se ostvarili ciljevi odredbe za koju je zatraženo izuzeće ili kako bi se očuvala zaštita ulagatelja, integritet tržišta ili financijska stabilnost.

(26)

Nadležnim tijelima trebalo bi biti dopušteno da operateru MTP-a DLT na njegov zahtjev dodijele izuzeće od obveze posredovanja na temelju Direktive 2014/65/EU. Tradicionalnim multilateralnim trgovinskim platformama trenutačno je dopušteno da primaju kao članove ili sudionike samo investicijska društva, kreditne institucije i druge osobe koje imaju dovoljnu razinu sposobnosti za trgovanje i osposobljenosti te koje imaju odgovarajuće organizacijske aranžmane i resurse. S druge strane, brojne platforme za trgovanje kriptoimovinom nude pristup bez posrednika i izravan pristup malim ulagateljima. U skladu s tim, jedna od mogućih regulatornih prepreka razvoju multilateralnih trgovinskih platformi za financijske instrumente DLT mogla bi biti obveza posredovanja utvrđena Direktivom 2014/65/EU. Nadležnom tijelu trebalo bi stoga biti dopušteno da operateru MTP-a DLT dodijeli privremeno izuzeće od te obveze posredovanja kako bi se malim ulagateljima omogućio izravan pristup te kako bi im se omogućilo trgovanje za vlastiti račun, pod uvjetom da su uspostavljene odgovarajuće zaštitne mjere u pogledu zaštite ulagatelja, da takvi mali ulagatelji ispunjavaju određene uvjete te da takav operater poštuje sve moguće dodatne mjere za zaštitu ulagatelja koje odredi nadležno tijelo. Male ulagatelje koji imaju izravan pristup MTP-u DLT kao članovi ili sudionici na temelju izuzeća od obveze posredovanja ne bi trebalo smatrati investicijskim društvima u smislu Direktive 2014/65/EU samo zato što su članovi ili sudionici MTP-a DLT.

(27)

Nadležnim tijelima trebalo bi biti dopušteno da operaterima MTP-a DLT dodijele izuzeće od zahtjeva za izvješćivanje o transakcijama na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014, pod uvjetom da MTP DLT ispunjava određene uvjete.

(28)

Da bi operater MTP-a DLT na temelju ove Uredbom bio prihvatljiv za izuzeće, trebao bi dokazati da je zatraženo izuzeće razmjerno i ograničeno na upotrebu tehnologije distribuiranog zapisa kako je to opisano u njegovu poslovnom planu te da je zatraženo izuzeće ograničeno na MTP DLT i da njime nije obuhvaćena nijedna druga multilateralna trgovinska platforma kojom upravlja isto investicijsko društvo ili tržišni operater.

(29)

Nadležnim tijelima trebalo bi biti dopušteno, na zahtjev CSD-a koji upravlja SS-om DLT, dodijeliti jedno privremeno izuzeće ili više njih ako ispunjava uvjete povezane s tim izuzećima kao i dodatne zahtjeve utvrđene ovom Uredbom kako bi se odgovorilo na nove oblike rizika koji nastaju upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa. CSD koji upravlja SS-om DLT trebao bi postupati i u skladu sa svim kompenzacijskim mjerama koje zahtijeva nadležno tijelo kako bi se ostvarili ciljevi odredbe za koju je zatraženo izuzeće ili kako bi se očuvala zaštita ulagatelja, integritet tržišta ili financijska stabilnost.

(30)

Trebalo bi biti dopušteno izuzeti CSD-ove koji upravljaju SS-om DLT od određenih odredaba Uredbe (EU) br. 909/2014 koje bi mogle biti regulatorna prepreka razvoju SS-ova DLT. Izuzeća bi, na primjer, trebala biti moguća u mjeri u kojoj se pravila te uredbe koja su primjenjiva na CSD-ove, a koja upućuju na pojmove „nematerijalizirani oblik”, „račun vrijednosnih papira” ili „nalozi za prijenos”, ne primjenjuju na CSD-ove koji upravljaju SS-om DLT, uz izuzetak zahtjeva za poveznice CSD-a koji bi se trebali primjenjivati mutatis mutandis. U odnosu na pojam „račun vrijednosnih papira”, izuzeće bi obuhvaćalo i pravila o evidentiranju vrijednosnih papira, integritetu izdanja i odvajanju računa. Budući da CSD-ovi upravljaju sustavima za namiru vrijednosnih papira odobravanjem i terećenjem računa vrijednosnih papira svojih sudionika, računi vrijednosnih papira s dvostrukim ili višestrukim knjigovodstvom ne moraju uvijek biti izvedivi u SS-u DLT. Zbog toga bi izuzeće od pravila Uredbe (EU) br. 909/2014 koja se odnose na pojam „nematerijalizirani oblik” trebalo biti moguće i za CSD koji upravlja SS-om DLT ako je takvo izuzeće potrebno za omogućavanje evidentiranja financijskih instrumenata DLT u okviru distribuiranog zapisa. Međutim, CSD koji upravlja SS-om DLT i dalje bi trebao osiguravati integritet izdanja financijskih instrumenata DLT u okviru distribuiranog zapisa i odvajanje financijskih instrumenata DLT koji pripadaju različitim sudionicima.

(31)

CSD koji upravlja SS-om DLT trebao bi uvijek podlijegati odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, u skladu s kojom CSD koji izdvaja usluge ili aktivnosti trećoj strani ostaje u potpunosti odgovoran za ispunjavanje svih svojih obveza na temelju te uredbe i dužan je osigurati da nijedno izdvajanje djelatnosti ne dovede do delegiranja njegovih odgovornosti. Uredbom (EU) br. 909/2014 dopušteno je samo CSD-ovima koji upravljaju SS-om DLT izdvojiti osnovnu uslugu ili aktivnost samo nakon što dobije odobrenje nadležnog tijela. CSD koji upravlja SS-om DLT trebao bi stoga moći zatražiti izuzeće od tog zahtjeva za odobrenje ako dokaže da zahtjev nije u skladu s upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa kako je predviđeno njegovim poslovnim planom. Delegiranje zadaća koje se odnose na rad SS-a DLT ili upotrebu tehnologije distribuiranog zapisa za izvršenje namire ne bi se trebalo smatrati izdvajanjem u smislu Uredbe (EU) br. 909/2014.

(32)

Obveza posredovanja preko kreditne institucije ili investicijskog društva radi sprečavanja izravnog pristupa malih ulagatelja sustavima za namiru i isporuku kojima upravlja CSD mogla bi stvoriti regulatornu prepreku razvoju alternativnih modela namire utemeljenih na tehnologiji distribuiranog zapisa koja malim ulagateljima omogućuje izravan pristup. Stoga bi CSD-ovima koji upravljaju SS-om DLT trebalo dopustiti izuzeće u smislu da se smatra da pojam „sudionik” iz Direktive 98/26/EZ uključuje, pod određenim uvjetima, i druge osobe pored onih na koje se upućuje u toj direktivi. Kad traži izuzeće od obveze posredovanja iz Uredbe (EU) br. 909/2014, CSD koji upravlja SS-om DLT trebao bi osigurati da osobe koje će biti prihvaćene kao sudionici ispunjavaju određene uvjete. CSD koji upravlja SS-om DLT trebao bi osigurati da njegovi sudionici imaju dovoljnu razinu sposobnosti, osposobljenosti, iskustva i znanja o aktivnostima poslije trgovanja i funkcioniranju tehnologije distribuiranog zapisa.

(33)

Subjekti koji su prihvatljivi za sudjelovanje u CSD-u na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 odgovaraju subjektima koji su prihvatljivi za sudjelovanje u sustavu za namiru vrijednosnih papira koji je imenovan i objavljen na temelju Direktive 98/26/EZ jer se Uredbom (EU) br. 909/2014 zahtijeva da se sustavi za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi imenuju i objave na temelju Direktive 98/26/EZ. U skladu s tim operater sustava za namiru vrijednosnih papira utemeljenog na tehnologiji distribuiranog zapisa koji traži izuzeće od zahtjeva u pogledu sudjelovanja iz Uredbe (EU) br. 909/2014 kao rezultat toga ne bi ispunjavao zahtjeve u pogledu sudjelovanja iz Direktive 98/26/EZ. Shodno tome, taj sustav za namiru vrijednosnih papira ne može se imenovati ni objaviti na temelju te direktive te se zbog toga u ovoj Uredbi ne naziva „sustav za namiru vrijednosnih papira DLT” nego SS DLT. Ovom bi Uredbom CSD-u trebalo omogućiti da upravlja SS-om DLT koji se ne smatra sustavom za namiru vrijednosnih papira imenovanim na temelju Direktive 98/26/EZ te bi trebalo biti na raspolaganju izuzeće od pravila o konačnosti namire iz Uredbe (EU) br. 909/2014, podložno određenim kompenzacijskim mjerama, uključujući posebne kompenzacijske mjere za smanjenje rizika koji proizlaze iz nesolventnosti, budući da se mjere za zaštitu u slučaju nesolventnosti na temelju Direktive 98/26/EZ ne primjenjuju. Ipak, takvim izuzećem ne bi se isključila mogućnost da se SS DLT koji je usklađen sa svim zahtjevima iz Direktive 98/26/EZ imenuje i objavi kao sustav za namiru vrijednosnih papira u skladu s tom direktivom.

(34)

Uredbom (EU) br. 909/2014 potiče se namira transakcija novcem središnje banke. Ako namira gotovinskih plaćanja novcem središnje banke nije praktična i dostupna, trebala bi biti moguća preko vlastitih računa CSD-a u skladu s tom uredbom ili preko računa otvorenih u kreditnoj instituciji („novac komercijalne banke”). To pravilo, međutim, može biti teško primjenjivo za CSD koji upravlja SS-om DLT jer bi taj CSD morao izvršiti transakcije na gotovinskim računima uz istovremenu isporuku vrijednosnih papira evidentiranih u okviru distribuiranog zapisa. Stoga bi CSD-ovima koji upravljaju SS-om DLT trebalo dopustiti privremeno izuzeće od odredbe te uredbe o gotovinskoj namiri kako bi razvili inovativna rješenja u okviru pilot-režima olakšavanjem pristupa novcu komercijalnih banaka ili upotrebom „tokena e-novca”. Namira u novcu središnje banke može se smatrati nepraktičnom i nedostupnom ako nije dostupna u okviru distribuiranog zapisa.

(35)

Osim zahtjeva koji su se pokazali nepraktičnima u okviru tehnologije distribuiranog zapisa, zahtjevi povezani s gotovinskom namirom na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 i dalje se primjenjuju izvan pilot-režima. Operateri tržišne infrastrukture DLT trebali bi stoga u svojim poslovnim planovima opisati kako namjeravaju poštovati glavu IV. Uredbe (EU) br. 909/2014 ako u konačnici izađu iz pilot-režima.

(36)

Uredbom (EU) br. 909/2014 zahtijeva se da CSD omogući pristup drugom CSD-u ili drugim tržišnim infrastrukturama na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi. Omogućavanje pristupa CSD-u koji upravlja SS-om DLT može biti tehnički izazovnije, složenije ili teže ostvarivo jer interoperabilnost između postojećih sustava i tehnologije distribuiranog zapisa još nije ispitana. Stoga bi trebalo biti moguće SS-u DLT dodijeliti izuzeće od tog zahtjeva ako dokaže da je primjena zahtjeva nerazmjerna opsegu aktivnosti SS-a DLT.

(37)

Neovisno o zahtjevu u pogledu kojeg je zatraženo izuzeće CSD koji upravlja SS-om DLT trebao bi dokazati da je zatraženo izuzeće razmjerno i opravdano upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa. Izuzeće bi trebalo biti ograničeno na SS DLT i ne bi smjelo obuhvaćati druge sustave za namiru kojima upravlja isti CSD.

(38)

Na tržišne infrastrukture DLT i njihove operatere trebalo bi se primjenjivati više dodatnih zahtjeva nego na tradicionalne tržišne infrastrukture. Dodatni zahtjevi nužni su radi izbjegavanja rizika povezanih s upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa ili načinom na koji bi tržišna infrastruktura DLT funkcionirala. Zbog toga bi operater tržišne infrastrukture DLT trebao izraditi jasan poslovni plan u kojem se detaljno navodi kako će se tehnologija distribuiranog zapisa transakcija upotrebljavati i koji su primjenjivi pravni uvjeti.

(39)

Operateri tržišnih infrastruktura DLT trebali bi utvrditi ili dokumentirati, ako je to primjereno, pravila o funkcioniranju tehnologije distribuiranog zapisa koju upotrebljavaju, što uključuje pravila o pristupu i uvrštenju u trgovanje u okviru distribuiranog zapisa, pravila o sudjelovanju validacijskih čvorova i pravila za rješavanje potencijalnog sukoba interesa te mjere za upravljanje rizikom.

(40)

Operater tržišne infrastrukture DLT trebao bi imati obvezu informirati članove, sudionike, izdavatelje i klijente o načinu na koji namjerava provoditi svoje aktivnosti i o tome kako upotreba tehnologije distribuiranog zapisa odstupa od načina na koji usluge obično pružaju tradicionalna multilateralna trgovinska platforma ili CSD-a koji upravljaju sustavom za namiru vrijednosnih papira.

(41)

Tržišna infrastruktura DLT trebala bi imati specifične i pouzdane mehanizme informacijske tehnologije (IT) i kibermehanizme povezane s upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa. Takvi bi mehanizmi trebali biti razmjerni prirodi, opsegu i složenosti poslovnog plana operatera tržišne infrastrukture DLT. Ti bi mehanizmi isto tako trebali osigurati kontinuitet te trajnu transparentnost, dostupnost, pouzdanost i sigurnost usluga koje se pružaju, uključujući pouzdanost svih pametnih ugovora koji se koriste, bez obzira na to jesu li ti pametni ugovori izrađeni preko same tržišne infrastrukture DLT ili ih je izradila treća strana nakon postupaka za izdvajanje djelatnosti. Tržišne infrastrukture DLT trebale bi osigurati i integritet, sigurnost, povjerljivost, dostupnost i pristup podatcima koji su pohranjeni u okviru distribuiranog zapisa. Nadležnom tijelu za tržišnu infrastrukturu DLT trebalo bi dopustiti da zatraži reviziju kako bi osiguralo da svi mehanizmi IT-a i kibermehanizmi tržišne infrastrukture DLT odgovaraju svrsi. Troškove te revizije trebao bi snositi operater tržišne infrastrukture DLT.

(42)

Ako poslovni plan operatera tržišne infrastrukture DLT obuhvaća čuvanje sredstava klijenata, kao što je novac ili novčani ekvivalent, ili financijskih instrumenata DLT ili načina pristupa takvim financijskim instrumentima DLT, među ostalim i u obliku kriptografskih ključeva, tržišna infrastruktura DLT trebala bi imati odgovarajuće mehanizme za čuvanje te imovine. Operateri tržišnih infrastruktura DLT ne bi smjeli koristiti imovinu klijenata za vlastiti račun, osim uz prethodnu izričitu pisanu privolu svojih klijenata. Tržišne infrastrukture DLT trebale bi odvojiti sredstva klijenata i financijske instrumente DLT kao i načine pristupa takvoj imovini od vlastite imovine ili imovine drugih klijenata. Mehanizmi IT-a i kibermehanizmi tržišnih infrastruktura DLT trebali bi u cjelini osigurati da je imovina klijenata zaštićena od prijevare, kiberprijetnji ili ostalih ozbiljnih operativnih neispravnosti.

(43)

U vrijeme izdavanja posebnog odobrenja operateri tržišnih infrastruktura DLT trebali bi imati i vjerodostojnu izlaznu strategiju u slučaju prestanka pilot-režima, povlačenja posebnog odobrenja ili nekih odobrenih izuzeća ili premašivanja pragova utvrđenih ovom Uredbom. Ta bi strategija trebala obuhvaćati tranziciju ili povratak njihovih operacija povezanih s tehnologijom distribuiranog zapisa u tradicionalne tržišne infrastrukture. U tu bi svrhu novi sudionici ili operateri TSS-a DLT koji ne upravljaju tradicionalnom tržišnom infrastrukturom na koju bi mogli prenijeti financijske instrumente DLT trebali nastojati sklopiti aranžmane s operaterima tradicionalnih tržišnih infrastruktura. To je posebno važno za evidentiranje financijskih instrumenata DLT. Stoga bi CSD-ovi trebali podlijegati određenim zahtjevima u pogledu uspostave takvih aranžmana. Osim toga, CSD-ovi bi trebali sklapati takve aranžmane na nediskriminirajući način te moći naplaćivati razumnu komercijalnu naknadu na temelju stvarnih troškova.

(44)

Postupak izdavanja posebnog odobrenja operateru tržišne infrastrukture DLT trebao bi općenito biti jednak postupku izdavanja odobrenja za rad na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 ili Direktive 2014/65/EU. Međutim, pri podnošenju zahtjeva za posebno odobrenje na temelju ove Uredbe podnositelj zahtjeva trebao bi naznačiti izuzeća koja traži. Nadležno tijelo trebalo bi ESMA-i dostaviti sve relevantne informacije prije izdavanja posebnog odobrenja tržišnoj infrastrukturi DLT. Prema potrebi, ESMA bi trebala izdati neobvezujuće mišljenje o zatraženim izuzećima ili o primjerenosti tehnologije distribuiranog zapisa za potrebe ove Uredbe. Takvo neobvezujuće mišljenje ne bi se trebalo smatrati mišljenjem u smislu Uredbe (EU) br. 1095/2010. Pri pripremi svojeg mišljenja ESMA bi se trebala savjetovati s nadležnim tijelima drugih država članica. Svojim bi neobvezujućim mišljenjem ESMA trebala nastojati osigurati zaštitu ulagatelja, integritet tržišta i financijsku stabilnost. Radi osiguravanja jednakih uvjeta i poštenog tržišnog natjecanja diljem jedinstvenog tržišta ESMA bi pri izdavanju neobvezujućeg mišljenja i smjernica trebala imati za cilj osiguravanje dosljednosti i razmjernosti izuzeća koja odobravaju različita nadležna tijela u Uniji, među ostalim pri ocjenjivanju primjerenosti različitih vrsta tehnologije distribuiranog zapisa koje operateri upotrebljavaju za potrebe ove Uredbe.

(45)

Evidentiranje vrijednosnih papira, vođenje računa vrijednosnih papira i upravljanje sustavima namire aktivnosti su koje su također obuhvaćene neusklađenim odredbama nacionalnog prava, kao što je pravo trgovačkih društava i vrijednosnih papira. Stoga je važno da operateri tržišnih infrastruktura DLT poštuju sva primjenjiva pravila i omoguće svojim korisnicima da to i oni čine.

(46)

Nadležno tijelo koje ispituje zahtjev operatera tržišne infrastrukture DLT trebalo bi imati mogućnost odbiti izdavanje posebnog odobrenja ako ima razloga vjerovati da tržišna infrastruktura DLT ne bi mogla biti u skladu s primjenjivim odredbama utvrđenima pravom Unije ili s primjenjivim odredbama nacionalnog prava koje nisu obuhvaćene područjem primjene prava Unije, ako ima razloga vjerovati da bi tržišna infrastruktura DLT bila prijetnja zaštiti ulagatelja, integritetu tržištu ili financijskoj stabilnosti, ili pak ako se zahtjevom pokušavaju zaobići postojeća pravila.

(47)

U posebnom odobrenju koje nadležno tijelo izdaje operateru tržišne infrastrukture DLT trebala bi biti naznačena izuzeća odobrena toj tržišnoj infrastrukturi DLT. Ono bi trebalo važiti diljem Unije, ali samo za vrijeme trajanja pilot-režima. ESMA bi na svojim internetskim stranicama trebala objaviti popis tržišnih infrastruktura DLT i popis izuzeća koja su odobrena svakoj od njih.

(48)

Posebna odobrenja i izuzeća trebali bi se izdavati na privremenoj osnovi, na rok do šest godina od datuma izdavanja posebnog odobrenja i trebali bi važiti samo za vrijeme trajanja pilot-režima. To šestogodišnje razdoblje trebalo bi operaterima tržišnih infrastruktura DLT dati dovoljno vremena za prilagodbu njihovih poslovnih modela mogućim izmjenama pilot-režima i za poslovanje u skladu s pilot-režimom na komercijalno održiv način. To bi ESMA-i i Komisiji omogućilo i prikupljanje korisnog skupa podataka o radu pilot-režima nakon izdavanja kritične mase posebnih odobrenja i s njima povezanih izuzeća, te izradu izvješća o tome. U konačnici time bi se i operaterima tržišnih infrastruktura DLT dalo dovoljno vremena za poduzimanje nužnih koraka za okončanje aktivnosti ili prelazak na novi regulatorni okvir nakon izvješća koja trebaju objaviti ESMA i Komisija.

(49)

Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 909/2014 i Direktivu 2014/65/EU, nadležna tijela trebala bi biti ovlaštena povući posebno odobrenje ili bilo koje izuzeće odobreno tržišnoj infrastrukturi DLT ako se utvrdi nedostatak u osnovnoj tehnologiji ili u uslugama koje pruža ili aktivnostima koje obavlja operater tržišne infrastrukture DLT, ako taj nedostatak nadilazi prednosti usluge i aktivnosti o kojima je riječ ili ako operater tržišne infrastrukture DLT povrijedi bilo koju obvezu povezanu s odobrenjima ili izuzećima koja je odobrilo nadležno tijelo ili ako operater tržišne infrastrukture DLT evidentira financijske instrumente koji premašuju pragove utvrđene ovom Uredbom ili koji ne ispunjavaju ostale uvjete koji se primjenjuju na financijske instrumente DLT na temelju ove Uredbe. Tijekom obavljanja svoje aktivnosti operater tržišne infrastrukture DLT trebao bi imati mogućnost zatražiti dodatna izuzeća osim onih koje je zatražio u vrijeme podnošenja prvotnog zahtjeva. U tom bi slučaju dodatna izuzeća trebalo zatražiti od nadležnih tijela na isti način kao i izuzeća zatražena u vrijeme podnošenja prvotnog zahtjeva za odobrenje tržišne infrastrukture DLT.

(50)

Budući da bi u okviru pilot-režima operateri tržišnih infrastruktura DLT mogli dobiti privremena izuzeća od primjene određenih odredbi postojećeg zakonodavstva Unije, trebali bi usko surađivati s nadležnim tijelima i s ESMA-om tijekom razdoblja u kojem je njihovo posebno odobrenje važeće. Operateri tržišnih infrastruktura DLT trebali bi obavijestiti nadležna tijela o svim bitnim promjenama u svojim poslovnim planovima i svojem ključnom osoblju, o svim dokazima o kibernapadima ili drugim kiberprijetnjama, prijevarama ili teškoj zlouporabi, o svakoj promjeni informacija koje su pružene u vrijeme podnošenja prvotnog zahtjeva za izdavanje posebnog odobrenja, o svim tehničkim ili operativnim poteškoćama, a posebno o onima povezanima s upotrebom tehnologije distribuiranog zapisa te o svim novim rizicima za zaštitu ulagatelja, integritet tržišta ili financijsku stabilnost koji nisu bili predviđeni u vrijeme izdavanja posebnog odobrenja. Radi osiguravanja zaštite ulagatelja, integriteta tržišta i financijske stabilnosti, kad primi obavijest o takvoj bitnoj promjeni, nadležno bi tijelo trebalo moći od tržišne infrastrukture DLT zatražiti da podnese zahtjev za novo posebno odobrenje ili izuzeće ili bi trebalo poduzeti sve korektivne mjere koje nadležno tijelo smatra prikladnima. Operateri tržišnih infrastruktura DLT trebali bi nadležnom tijelu pružiti i sve odgovarajuće podatke kad se to od njih zatraži. Nadležna tijela trebala bi ESMA-i proslijediti podatke dobivene od operatera tržišnih infrastruktura DLT i podatke o korektivnim mjerama.

(51)

Operateri tržišnih infrastruktura DLT trebali bi podnositi redovita izvješća svojim nadležnim tijelima. ESMA bi trebala organizirati rasprave o tim izvješćima kako bi se svim nadležnim tijelima u cijeloj Uniji omogućilo da steknu iskustvo iz utjecaja tehnologije distribuiranog zapisa i shvate postoje li ikakve izmjene zakonodavstva Unije o financijskim uslugama koje bi mogle biti potrebne za omogućavanje šire upotrebe tehnologije distribuiranog zapisa.

(52)

Tijekom trajanja pilot-režima važno je da njegov okvir i funkcioniranje podliježu čestom praćenju i evaluaciji kako bi se operaterima tržišnih infrastruktura DLT pružila najveća moguća količina informacija. ESMA bi trebala objavljivati godišnja izvješća kako bi se sudionicima na tržištu omogućilo bolje razumijevanje funkcioniranja i razvoja tržišta te kako bi se pojasnila primjena pilot-režima. Ta godišnja izvješća trebala bi sadržavati ažurirane informacije o najvažnijim trendovima i rizicima. Ta godišnja izvješća trebalo bi podnijeti Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

(53)

Tri godine od datuma početka primjene ove Uredbe ESMA bi Komisiji trebala podnijeti izvješće koje sadržava njezinu procjenu pilot-režima. Na temelju izviješća ESMA-e Komisija bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. To bi izvješće trebalo sadržavati procjenu troškova i koristi produljenja pilot-režima za dodatno razdoblje, proširenja tog režima na druge vrste financijskih instrumenata, neke druge izmjene pilot-režima, njegove trajne primjene predlaganjem odgovarajućih izmjena propisa Unije o financijskim uslugama ili ukidanja tog režima. Ne bi bilo poželjno imati dva paralelna režima za tržišne infrastrukture DLT i za one tržišne infrastrukture koje se ne temelje na DLT-u. Ako pilot-režim bude uspješan, mogao bi postati trajan izmjenom relevantnog zakonodavstva Unije o financijskim uslugama tako da se uspostavi jedinstven i dosljedan okvir.

(54)

Uočene su neke potencijalne praznine u postojećem zakonodavstvu Unije o financijskim uslugama u pogledu njihove primjene na kriptoimovinu koja se smatra financijskim instrumentima. Konkretno, regulatorni tehnički standardi na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 koji se odnose na određene zahtjeve povezane s dostavom podataka i s transparentnošću u fazi prije trgovanja i poslije trgovanja nisu dobro prilagođeni financijskim instrumentima koji se izdaju s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa. Sekundarna tržišta financijskih instrumenata izdanih s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa ili slične tehnologije tek su u povojima i stoga se njihove značajke mogu razlikovati od tržišta financijskih instrumenata koja upotrebljavaju tradicionalnu tehnologiju. Pravila utvrđena u tim regulatornim tehničkim standardima trebala bi se primjenjivati na sve financijske instrumente neovisno o tehnologiji koja se upotrebljava. Stoga bi u, skladu s postojećim mandatima za donošenje nacrta regulatornih tehničkih standarda iz Uredbe (EU) br. 600/2014, ESMA trebala provesti sveobuhvatnu procjenu tih regulatornih tehničkih standarda i predložiti sve potrebne izmjene kako bi se osiguralo da se pravila utvrđena u njima mogu učinkovito primijeniti na financijske instrumente DLT. Pri provođenju te procjene ESMA bi trebala uzeti u obzir posebnosti financijskih instrumenata DLT te ispitati je li potrebno prilagoditi standarde kako bi se omogućio razvoj tih financijskih instrumenata bez ugrožavanja ciljeva pravila utvrđenih u regulatornim tehničkim standardima donesenima na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014.

(55)

S obzirom na to ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog regulatornih prepreka razvoju tržišnih infrastruktura DLT za kriptoimovinu koja se smatra financijskim instrumentima ugrađenih u propise Unije o financijskim uslugama oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(56)

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća (13). Istodobno, za subjekte koji imaju odobrenje za rad na temelju Direktive 2014/65/EU trebali bi se upotrebljavati mehanizmi za izvješćivanje o kršenju Uredbe (EU) br. 600/2014 ili Direktive 2014/65/EU kako je utvrđeno tom direktivom. U pogledu subjekata koji imaju odobrenje za rad na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 trebalo bi primjenjivati mehanizme za izvješćivanje o kršenju te uredbe kako je utvrđeno tom uredbom.

(57)

Upravljanje tržišnim infrastrukturama DLT moglo bi uključivati obradu osobnih podataka. Ako je u svrhu ove Uredbe nužno obrađivati osobne podatke, to bi trebalo provoditi u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka. Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje uredbe (EU) 2016/679 (14) i (EU) 2018/1725 (15) Europskog parlamenta i Vijeća. Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 23. travnja 2021.

(58)

Uredbom (EU) br. 600/2014 predviđa se prijelazno razdoblje tijekom kojeg se nediskriminirajući pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani ili mjestu trgovanja na temelju te uredbe ne primjenjuje na središnje druge ugovorne strane ili mjesta trgovanja koji su svojim nadležnim tijelima podnijeli zahtjev za primjenu prijelaznih aranžmana u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi. Razdoblje tijekom kojeg je nadležno tijelo moglo izuzeti središnju drugu ugovornu stranu ili mjesto trgovanja u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi iz pravila o nediskriminirajućem pristupu isteklo je 3. srpnja 2020. Povećana nesigurnost i volatilnost tržišta negativno su utjecale na operativne rizike središnjih drugih ugovornih strana i mjesta trgovanja te je stoga datum početka primjene novog režima otvorenog pristupa za središnje druge ugovorne strane ili mjesta trgovanja koji nude usluge trgovanja i poravnanja u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi odgođen za jednu godinu, do 3. srpnja 2021., u skladu s člankom 95. Uredbe (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća (16). I dalje postoje razlozi za odgodu datuma početka primjene novog režima otvorenog pristupa. Nadalje, režim otvorenog pristupa mogao bi biti u suprotnosti s usporednim ciljevima politike za poticanje trgovine i inovacija u Uniji jer bi mogao destimulirati inovacije u izvedenicama kojima se trguje na burzi tako što bi konkurentima, koji su korisnici otvorenog pristupa, omogućio da se oslanjaju na postojeću infrastrukturu i ulaganja kako bi ponudili konkurentne proizvode s niskim početnim troškovima. Održavanje sustava poravnanja izvedenica i trgovanja njima u vertikalno integriranom subjektu također je u skladu s dugotrajnim međunarodnim trendovima. Datum početka primjene novog režima otvorenog pristupa trebalo bi stoga odgoditi za još dvije godine, do 3. srpnja 2023.

(59)

Trenutačno definicija financijskog instrumenta u Direktivi 2014/65/EU ne obuhvaća eksplicitno financijske instrumente koji se izdaju s pomoću kategorije tehnologija koja podržava distribuirano evidentiranje šifriranih podataka, odnosno tehnologiju distribuiranog zapisa. Kako bi se takvim financijskim instrumentima moglo trgovati na tržištu unutar postojećeg pravnog okvira, trebalo bi izmijeniti definiciju financijskih instrumenata iz Direktive 2014/65/EU tako da se oni njome obuhvate.

(60)

Iako se ovom Uredbom utvrđuje regulatorni okvir za tržišne infrastrukture DLT, uključujući one koje pružaju usluge namire, opći regulatorni okvir za sustave za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi utvrđen je u Uredbi (EU) br. 909/2014, koja sadržava odredbe o disciplini namire. Režim discipline namire obuhvaća pravila za izvješćivanje o neuspjelim namirama, naplati i raspodjeli novčanih kazni i obveznim dokupima. U skladu s regulatornim tehničkim standardima donesenima na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 odredbe o disciplini namire primjenjuju se od 1. veljače 2022. Međutim, dionici su dostavili dokaze da bi obvezni dokupi mogli povećati pritisak na likvidnost i troškove vrijednosnih papira za koje postoji rizik od nakupa. Takav bi se učinak mogao dodatno pogoršati u slučajevima volatilnosti tržišta. U tom bi kontekstu primjena pravila o obveznim dokupima iz Uredbe (EU) br. 909/2014 mogla negativno utjecati na učinkovitost i konkurentnost tržišta kapitala u Uniji. Taj bi učinak mogao dovesti do većih razlika između ponuđene i tražene cijene, smanjene tržišne učinkovitosti i smanjenih poticaja za pozajmljivanje vrijednosnih papira na tržištima pozajmljivanja vrijednosnih papira i repo ugovora te za namiru transakcija s CSD-ovima koji imaju poslovni nastan u Uniji. Stoga se očekuje da će troškovi primjene pravila o obveznim dokupima nadmašiti potencijalne koristi. Uzimajući u obzir taj mogući negativni učinak, Uredbu (EU) br. 909/2014 trebalo bi izmijeniti kako bi se omogućio različit datum početka primjene svake mjere u okviru discipline namire, tako da se datum početka primjene pravila o obveznim dokupima može dodatno odgoditi. Tom bi se odgodom Komisiji omogućilo da u kontekstu predstojećeg zakonodavnog prijedloga o preispitivanju Uredbe (EU) br. 909/2014 procijeni kako bi trebalo izmijeniti okvir discipline namire, a posebno pravila o obveznim dokupima, kako bi se uzela u obzir i riješila prethodno navedena pitanja. Nadalje, tom bi se odgodom osiguralo da sudionici na tržištu, uključujući tržišne infrastrukture DLT koje bi podlijegale režimu discipline namire, ne snose troškove provedbe dvaput ako se ta pravila izmijene kao rezultat preispitivanja Uredbe (EU) br. 909/2014.

(61)

Funkcioniranje tržišne infrastrukture DLT ne bi smjelo ugroziti klimatske politike država članica. Stoga je važno poticati daljnji razvoj tehnologija distribuiranog zapisa s niskom ili nultom razinom emisija te ulaganje u njih,